Lecture on GLAGOLJICA

Вашему вниманию предлагается доклад и презентация по теме GLAGOLJICA. Данны материал, представленный на 19 страницах, поможет подготовится к уроку History. Он будет полезен как ученикам и студентам, так и преподавателям школ и вузов. Вы можете ознакомиться и скачать этот и любой другой доклад у нас на сайте. Все материалы абсолютно бесплатны и доступны. Ссылку на скачивание Вы можете найти вконце страницы. Если материал Вам понравились – поделитесь им с друзьями с помощью социальных кнопок и добавьте сайт в закладки в своем браузере.
Страница #1
Glagoljica vremeplov pismenosti
Страница #2
Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. st. U hrvatskim krajevima zadržala se sve do 19. st.
Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. st. U hrvatskim krajevima zadržala se sve do 19. st.
Već početkom 16. st. sve je više potiskuje latinica.
Autorima ovog pisma smatraju se braća Čiril i Metod, bizantinski redovnici iz Soluna.
Čiril (pravim imenom Konstantin) na osnovi jezika makedonskih Slavena iz okolice Soluna sastavio je prilagođeno pismo i prevodio crkvene knjige.
Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. st. U hrvatskim krajevima zadržala se sve do 19. st. Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. st. U hrvatskim krajevima zadržala se sve do 19. st. Već početkom 16. st. sve je više potiskuje latinica. Autorima ovog pisma smatraju se braća Čiril i Metod, bizantinski redovnici iz Soluna. Čiril (pravim imenom Konstantin) na osnovi jezika makedonskih Slavena iz okolice Soluna sastavio je prilagođeno pismo i prevodio crkvene knjige.
Страница #3
Prvi pronađeni natpisi na glagoljici kod nas potječu iz 11. st.:
Prvi pronađeni natpisi na glagoljici kod nas potječu iz 11. st.:
	- Plominski natpis (Istra)
	- Valunska ploča (Cres)
	- Krčki natpis
	- Konavoski fragment
	- Župski fragment (Dubrovnik)
	- Dokumenti iz Slavonije...
Glagoljica se proširila u svim našim krajevima.
Prvi pronađeni natpisi na glagoljici kod nas potječu iz 11. st.: Prvi pronađeni natpisi na glagoljici kod nas potječu iz 11. st.: - Plominski natpis (Istra) - Valunska ploča (Cres) - Krčki natpis - Konavoski fragment - Župski fragment (Dubrovnik) - Dokumenti iz Slavonije... Glagoljica se proširila u svim našim krajevima.
Страница #4
Plominski natpis iz mjesta Plomin u Istri 11. st.
Plominski natpis iz mjesta Plomin u Istri 11. st.
Plominski natpis iz mjesta Plomin u Istri 11. st. Plominski natpis iz mjesta Plomin u Istri 11. st.
Страница #5
Valunska ploča sa otoka Cresa iz 11. st.
Valunska ploča sa otoka Cresa iz 11. st.
Valunska ploča sa otoka Cresa iz 11. st. Valunska ploča sa otoka Cresa iz 11. st.
Страница #6
Krčki natpis iz 11. st. (otok Krk).
Krčki natpis iz 11. st. (otok Krk).
Krčki natpis iz 11. st. (otok Krk). Krčki natpis iz 11. st. (otok Krk).
Страница #7
Konavoski fragment (oko 1060.g.) nađen kraj tvrđave Soko u Konavlima.
Konavoski fragment (oko 1060.g.) nađen kraj tvrđave Soko u Konavlima.
Konavoski fragment (oko 1060.g.) nađen kraj tvrđave Soko u Konavlima. Konavoski fragment (oko 1060.g.) nađen kraj tvrđave Soko u Konavlima.
Страница #8
Župski fragment   (10. ili 11. st.) nađen u Župi dubrovačkoj pored Dubrovnika. 
Župski fragment   (10. ili 11. st.) nađen u Župi dubrovačkoj pored Dubrovnika.
Župski fragment (10. ili 11. st.) nađen u Župi dubrovačkoj pored Dubrovnika. Župski fragment (10. ili 11. st.) nađen u Župi dubrovačkoj pored Dubrovnika.
Страница #9
Bašćanska ploča je vjerojatno najznamenitiji spomenik rane hrvatske pismenosti. Potječe iz oko 1100. g.
Bašćanska ploča je vjerojatno najznamenitiji spomenik rane hrvatske pismenosti. Potječe iz oko 1100. g.
Ima dimenzije: 2x1 m, 800 kg.
Jezik natpisa je hrvatsko - čakavski, s elementima liturgijskog crkveno-slavenskog jezika, a pismo je hrvatsko glagoljsko.
Bašćanska ploča je vjerojatno najznamenitiji spomenik rane hrvatske pismenosti. Potječe iz oko 1100. g. Bašćanska ploča je vjerojatno najznamenitiji spomenik rane hrvatske pismenosti. Potječe iz oko 1100. g. Ima dimenzije: 2x1 m, 800 kg. Jezik natpisa je hrvatsko - čakavski, s elementima liturgijskog crkveno-slavenskog jezika, a pismo je hrvatsko glagoljsko.
Страница #10
Ploča je polovicom 19. st. pronađena u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru pored Baške na otoku Krku. 
Ploča je polovicom 19. st. pronađena u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru pored Baške na otoku Krku.
Ploča je polovicom 19. st. pronađena u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru pored Baške na otoku Krku. Ploča je polovicom 19. st. pronađena u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru pored Baške na otoku Krku.
Страница #11
Baška na otoku Krku
Baška na otoku Krku
Baška na otoku Krku Baška na otoku Krku
Страница #12
Информация вложена в изображении слайда
Страница #13
Osobito je važan treći redak Bašćanske ploče, koji spominje hrvatskoga kralja Zvonimira: 
Osobito je važan treći redak Bašćanske ploče, koji spominje hrvatskoga kralja Zvonimira:
Osobito je važan treći redak Bašćanske ploče, koji spominje hrvatskoga kralja Zvonimira: Osobito je važan treći redak Bašćanske ploče, koji spominje hrvatskoga kralja Zvonimira:
Страница #14
Neka od glagoljaških slova su vrlo slična slovima iz starih orijentalnih pisama,
Neka od glagoljaških slova su vrlo slična slovima iz starih orijentalnih pisama,
	na primjer kretskih linearnih pisama A i B ili samaritanskog.
Slova imaju svoja imena, a rabe se i kao brojevi.
Neka od glagoljaških slova su vrlo slična slovima iz starih orijentalnih pisama, Neka od glagoljaških slova su vrlo slična slovima iz starih orijentalnih pisama, na primjer kretskih linearnih pisama A i B ili samaritanskog. Slova imaju svoja imena, a rabe se i kao brojevi.
Страница #15
Istarski razvod je pravni spomenik kojim se uređuju granice između feudalnih gospodara s jedne i seoskih općina s druge strane.
Istarski razvod je pravni spomenik kojim se uređuju granice između feudalnih gospodara s jedne i seoskih općina s druge strane.
Međe su se utvrđivale ophodom po terenu, što je stari slavenski pravni običaj. U činu razvođenja, razvodu, sudjelovale su ne samo zainteresira-ne strane nego i narod.
Odnosi se na vremensko razdoblje od 1275.-1395.g.
Istarski razvod je pravni spomenik kojim se uređuju granice između feudalnih gospodara s jedne i seoskih općina s druge strane. Istarski razvod je pravni spomenik kojim se uređuju granice između feudalnih gospodara s jedne i seoskih općina s druge strane. Međe su se utvrđivale ophodom po terenu, što je stari slavenski pravni običaj. U činu razvođenja, razvodu, sudjelovale su ne samo zainteresira-ne strane nego i narod. Odnosi se na vremensko razdoblje od 1275.-1395.g.
Страница #16
Информация вложена в изображении слайда
Страница #17
Osim izvorne latinske i njemačke inačice Istarskoga razvoda postojala je i izvorna hrvatska inačica, što je naglašeno u tekstu toga pravnoga akta.
Osim izvorne latinske i njemačke inačice Istarskoga razvoda postojala je i izvorna hrvatska inačica, što je naglašeno u tekstu toga pravnoga akta.
Stari izvornici na trima jezicima nisu sačuvani do danas, a tekst razvoda poznajemo po mlađim prijepisima hrvatske redakcije. 
Pronađen je 1850. u istarskom mjestu Kršan i najpoznatiji je dokument iz Istre napisan glagoljicom.
Prvi ga je objavio Ante Starčević 1852. a bio je u posjedu Ljudevita Gaja 1873.g.
Osim izvorne latinske i njemačke inačice Istarskoga razvoda postojala je i izvorna hrvatska inačica, što je naglašeno u tekstu toga pravnoga akta. Osim izvorne latinske i njemačke inačice Istarskoga razvoda postojala je i izvorna hrvatska inačica, što je naglašeno u tekstu toga pravnoga akta. Stari izvornici na trima jezicima nisu sačuvani do danas, a tekst razvoda poznajemo po mlađim prijepisima hrvatske redakcije. Pronađen je 1850. u istarskom mjestu Kršan i najpoznatiji je dokument iz Istre napisan glagoljicom. Prvi ga je objavio Ante Starčević 1852. a bio je u posjedu Ljudevita Gaja 1873.g.
Страница #18
Kratak ulomak:
Kratak ulomak:
	I ondi gospodin Menart sluga naprid sta i pokaza listi prave v keh se udržahu zapisani razvodi i kunfini meju Sovińakom z Vrhom i Plzetom, ki bihu pisani na let Božjih 1195, ke listi ondi pred nas trih nodari postaviše, keh ta gospoda izibra: jednoga latinskoga, a drugoga nimškoga, a tretoga hrvackoga, da imamo vsaki na svoj orijinal pisat, poimeno od mesta do mesta, kako se niže udrži, po vsoj deželi. I tako mi niže imenovani nodari preda vsu tu gospodu pročtesmo kako se v ńih udrži. I tako onde obe strane se sjediniše i kuntentaše i kordaše i razvodi svojimi zlameniji postaviše, i jednoj i drugoj strani pisaše listi jazikom latinskim i hrvackim, a gospoda sebe shraniše jazikom nemškim. (...)
Kratak ulomak: Kratak ulomak: I ondi gospodin Menart sluga naprid sta i pokaza listi prave v keh se udržahu zapisani razvodi i kunfini meju Sovińakom z Vrhom i Plzetom, ki bihu pisani na let Božjih 1195, ke listi ondi pred nas trih nodari postaviše, keh ta gospoda izibra: jednoga latinskoga, a drugoga nimškoga, a tretoga hrvackoga, da imamo vsaki na svoj orijinal pisat, poimeno od mesta do mesta, kako se niže udrži, po vsoj deželi. I tako mi niže imenovani nodari preda vsu tu gospodu pročtesmo kako se v ńih udrži. I tako onde obe strane se sjediniše i kuntentaše i kordaše i razvodi svojimi zlameniji postaviše, i jednoj i drugoj strani pisaše listi jazikom latinskim i hrvackim, a gospoda sebe shraniše jazikom nemškim. (...)
Страница #19
Izvornu narodnu glazbu iz Istre izvodi g. Josip Rudan na instrumentu zvanom šurle.
Izvornu narodnu glazbu iz Istre izvodi g. Josip Rudan na instrumentu zvanom šurle.
Izvornu narodnu glazbu iz Istre izvodi g. Josip Rudan na instrumentu zvanom šurle. Izvornu narodnu glazbu iz Istre izvodi g. Josip Rudan na instrumentu zvanom šurle.
Оставьте свой комментарий