1. Dubrovnik — od osnutka grada od 1358. доклад на Общие темы

Доклад раскрывает тему "1. Dubrovnik — od osnutka grada od 1358.".
Презентация поможет подготовится к предмету Общие темы, может быть полезна как ученикам и студентам, так и преподавателям.
Материал представлен на 72 страницах, оформлен в виде презентации, доступен для скачивания и просмотра онлайн.

Навигация по документу

Страница №1 Страница №2 Страница №3 Страница №4 Страница №5 Страница №6 Страница №7 Страница №8 Страница №9 Страница №10 Страница №11 Страница №12 Страница №13 Страница №14 Страница №15 Страница №16 Страница №17 Страница №18 Страница №19 Страница №20 Страница №21 Страница №22 Страница №23 Страница №24 Страница №25 Страница №26 Страница №27 Страница №28 Страница №29 Страница №30 Страница №31 Страница №32 Страница №33 Страница №34 Страница №35 Страница №36 Страница №37 Страница №38 Страница №39 Страница №40 Страница №41 Страница №42 Страница №43 Страница №44 Страница №45 Страница №46 Страница №47 Страница №48 Страница №49 Страница №50 Страница №51 Страница №52 Страница №53 Страница №54 Страница №55 Страница №56 Страница №57 Страница №58 Страница №59 Страница №60 Страница №61 Страница №62 Страница №63 Страница №64 Страница №65 Страница №66 Страница №67 Страница №68 Страница №69 Страница №70 Страница №71 Страница №72
Страница №1
1.Dubrovnik - od osnutka grada od 1358. Povijesni pregled
Страница №2
Dubrovnik
Dubrovnik
Страница №3
Dubrovnik i njegovo uže okružje
Ovdje su se u višestoljetnim ljudskim radom pripitomljenom/humaniziranom i  kultiviranom krajoliku, trijezno postavljena na strateški važnim točkama uz prometnice i na uzobalju, svila brojna slikovita sela i naselja te pravi mali urbani dragulji -  srednjovjekovni, jedinstvenim zidinama opasani i na pomno razrađenoj urbanističkoj matrici podignuti gradovi. 
To su na prevlaci poluotoka Pelješca Ston s velikom izvorno sačuvanom i još uvijek proizvodno aktivnom solanom utemeljenom još u antičkim vremenima i  Mali Ston s tvrđavom Korunom i renesansnim lukobranom. 
U zapadnom dijelu Konavala, pak, podignut je Cavtat čije su srednjovjekovne zidine preživjele samo u manjim segmentima ali zato je na širem gradskom području ostalo sačuvano podosta vrijedne kulturno-povijesne baštine nastale u razdoblju od antičkih vremena do današnjih dana
Dubrovnik i njegovo uže okružje Ovdje su se u višestoljetnim ljudskim radom pripitomljenom/humaniziranom i kultiviranom krajoliku, trijezno postavljena na strateški važnim točkama uz prometnice i na uzobalju, svila brojna slikovita sela i naselja te pravi mali urbani dragulji - srednjovjekovni, jedinstvenim zidinama opasani i na pomno razrađenoj urbanističkoj matrici podignuti gradovi. To su na prevlaci poluotoka Pelješca Ston s velikom izvorno sačuvanom i još uvijek proizvodno aktivnom solanom utemeljenom još u antičkim vremenima i Mali Ston s tvrđavom Korunom i renesansnim lukobranom. U zapadnom dijelu Konavala, pak, podignut je Cavtat čije su srednjovjekovne zidine preživjele samo u manjim segmentima ali zato je na širem gradskom području ostalo sačuvano podosta vrijedne kulturno-povijesne baštine nastale u razdoblju od antičkih vremena do današnjih dana
Страница №4
Pogled na Bokar
Pogled na Bokar
Страница №5
Информация вложена в изображении слайда
Страница №6
Gradska luka
Gradska luka
Страница №7
Dubrovnik, pogled iz zraka
Dubrovnik, pogled iz zraka
Страница №8
Ston
Ston
Страница №9
Stonska solana
Stonska solana
Страница №10
Mali Ston
Mali Ston
Страница №11
Cavtat
Cavtat
Страница №12
Veza Grada i njegova užeg područja
Dubrovnik je u svom gotovo tisućljeće i po dugom povijesnom trajanju ostvario vrlo uspješnu simbiozu sa svojim - do kraja 15.st.- stalno rastućim posjedom. 
Kultiviranost cjelokupnog dubrovačkog područja (područja negdašnje samostalne Republike). Ono je, kako u  povijesnim vremenima tako i danas, po tradiciji, uz ribolov, bilo egzistencijalno okrenuto poljodjelstvu, osobito proizvodnji povrća, vina i maslinova ulja. Zato ne čudi oplemenjenost prostora nepreglednim i brižljivo njegovanim vinogradima, vrtovima, voćnjacima i maslinicima, kao ni njegova označenost  brojnim većim ili manjim crkvicama kojima se zazivalo nebesku milost i zaštitu. 
Na posjedima bliže gradu, pak, pojedine vlasteoske obitelji (i to je jedna od dubrovačkih osobitosti i veliki doprinos renesansnoj kulturi življenja)  gradile su nenametljivo i u prirodno okružje organički uklopljena, skladno oblikovana ladanjska zdanja – ljetnikovce. U njihovim se  kompleksima (zgradama, vrtovima, perivojima, šetnicama…), u idili osvojene Arkadije i podalje od gradske vreve, živjelo ugodno, u bogatom kulturnom ozračju i u posvemašnjem suglasju s prirodom
Veza Grada i njegova užeg područja Dubrovnik je u svom gotovo tisućljeće i po dugom povijesnom trajanju ostvario vrlo uspješnu simbiozu sa svojim - do kraja 15.st.- stalno rastućim posjedom. Kultiviranost cjelokupnog dubrovačkog područja (područja negdašnje samostalne Republike). Ono je, kako u povijesnim vremenima tako i danas, po tradiciji, uz ribolov, bilo egzistencijalno okrenuto poljodjelstvu, osobito proizvodnji povrća, vina i maslinova ulja. Zato ne čudi oplemenjenost prostora nepreglednim i brižljivo njegovanim vinogradima, vrtovima, voćnjacima i maslinicima, kao ni njegova označenost brojnim većim ili manjim crkvicama kojima se zazivalo nebesku milost i zaštitu. Na posjedima bliže gradu, pak, pojedine vlasteoske obitelji (i to je jedna od dubrovačkih osobitosti i veliki doprinos renesansnoj kulturi življenja) gradile su nenametljivo i u prirodno okružje organički uklopljena, skladno oblikovana ladanjska zdanja – ljetnikovce. U njihovim se kompleksima (zgradama, vrtovima, perivojima, šetnicama…), u idili osvojene Arkadije i podalje od gradske vreve, živjelo ugodno, u bogatom kulturnom ozračju i u posvemašnjem suglasju s prirodom
Страница №13
Rasprostranjenost ljetnikovaca
Rasprostranjenost ljetnikovaca
Страница №14
Ljetnikovac Bunić-Kaboga, Batahovina
Ljetnikovac Bunić-Kaboga, Batahovina
Страница №15
Ljetnikovac
Petra Sorkočevića, Lapadska obala
Ljetnikovac Petra Sorkočevića, Lapadska obala
Страница №16
Ljetnikovac Petra Sorkočevića
Ljetnikovac Petra Sorkočevića
Страница №17
Sorkočevićev ljetnikovac, Komolac
Sorkočevićev ljetnikovac, Komolac
Страница №18
Sorkočevićev ljetnikovac, Komolac
Sorkočevićev ljetnikovac, Komolac
Страница №19
Ljetnikovac Stay, Batahovina
Ljetnikovac Stay, Batahovina
Страница №20
Dubrovnik - specifičnosti grada

 
Čvrsti gradski obrambeni bedemi - sublimni fortifikacijski sklop kojega čini sustav funkcionalno povezanog moćnog i visokog kamenog ziđa, predziđa, kula, bastiona i tvrđava iz 13 - l7. st., kojim je Grad branio svoje žitelje i svoju slobodu. 
Detaljno i svrsishodno planiranoj gradskoj strukturi koja je iznjedrena s nesvakidašnjim skladom i mjerom kako u detaljima izvedenih arhitektonskih objekata i urbanističkih odnosa tako i u njihovoj povezanosti u cjelinu. 
Izgradnja renesansnih ladanjskih zdanja-ljetnikovaca i kulturu života ostvarenu u tijesnoj vezi s prirodom itd…
Dubrovnik - specifičnosti grada Čvrsti gradski obrambeni bedemi - sublimni fortifikacijski sklop kojega čini sustav funkcionalno povezanog moćnog i visokog kamenog ziđa, predziđa, kula, bastiona i tvrđava iz 13 - l7. st., kojim je Grad branio svoje žitelje i svoju slobodu. Detaljno i svrsishodno planiranoj gradskoj strukturi koja je iznjedrena s nesvakidašnjim skladom i mjerom kako u detaljima izvedenih arhitektonskih objekata i urbanističkih odnosa tako i u njihovoj povezanosti u cjelinu. Izgradnja renesansnih ladanjskih zdanja-ljetnikovaca i kulturu života ostvarenu u tijesnoj vezi s prirodom itd…
Страница №21
Epidaur
Unatoč povoljnom položaju – izgrađen na poluotoku pokraj dva zaljeva koja su se vezano za vjetrove mogla alternativno koristiti kao sigurna sidrišta  i branjen zidinama utvrde Spilan, te trima otočićima koji ga štite od vjetrova s juga (Mrkan, Bobara i Supetar),  Epidaur nije bio grčko naselje
Vjerojatno je da su u epidaurskom okružju jezgru činili Iliri asimilirani s Keltima koji su se na Balkanskom poluotoku pojavili u 4.st.pr.Krista, 
Epidaur se prvi put spominje 47.g.pr.Krista, Nešto kasnije, za vladavine Augusta, Epidaur je uzdignut na razinu kolonije, a naziv grada nije grčkog porijekla, što je imalo veliki utjecaj na mitove koji su se vezivali za njega i Dubrovnik, nego latinskog – čini se od ilirskog latiniziranog toponima koji možda znači iza šume 
Epidaur je najvjerojatnije nastao kao ilirsko ribarsko selo ili kao utvrda korisna gusarima, a zatim su ga nakon osvajanja snalažljivi Rimljani razvili za svoje potrebe
Od bogate rimske baštine do danas je preostalo tek nekoliko natpisa i ruševnih temelja nekih zgrada, a dva mitreja, jedan uklesan u stijeni nad pučem u Moćićima, drugi nađen na groblju na ulazu u Cavtat (danas u Bogišićevoj kući na cavtatskoj rivi), govore o vjeri rimskih legionara
Epidaur -32 km dugom akveduktu (od izvora Ljute u Dubravci do Cavtata, danas nažalost gotovo potpuno razrušenom), čiji su kanali (canales) dijelom pod zemljom a dijelom na lukovima dali ime  okrugu Konavle
Epidaur Unatoč povoljnom položaju – izgrađen na poluotoku pokraj dva zaljeva koja su se vezano za vjetrove mogla alternativno koristiti kao sigurna sidrišta i branjen zidinama utvrde Spilan, te trima otočićima koji ga štite od vjetrova s juga (Mrkan, Bobara i Supetar), Epidaur nije bio grčko naselje Vjerojatno je da su u epidaurskom okružju jezgru činili Iliri asimilirani s Keltima koji su se na Balkanskom poluotoku pojavili u 4.st.pr.Krista, Epidaur se prvi put spominje 47.g.pr.Krista, Nešto kasnije, za vladavine Augusta, Epidaur je uzdignut na razinu kolonije, a naziv grada nije grčkog porijekla, što je imalo veliki utjecaj na mitove koji su se vezivali za njega i Dubrovnik, nego latinskog – čini se od ilirskog latiniziranog toponima koji možda znači iza šume Epidaur je najvjerojatnije nastao kao ilirsko ribarsko selo ili kao utvrda korisna gusarima, a zatim su ga nakon osvajanja snalažljivi Rimljani razvili za svoje potrebe Od bogate rimske baštine do danas je preostalo tek nekoliko natpisa i ruševnih temelja nekih zgrada, a dva mitreja, jedan uklesan u stijeni nad pučem u Moćićima, drugi nađen na groblju na ulazu u Cavtat (danas u Bogišićevoj kući na cavtatskoj rivi), govore o vjeri rimskih legionara Epidaur -32 km dugom akveduktu (od izvora Ljute u Dubravci do Cavtata, danas nažalost gotovo potpuno razrušenom), čiji su kanali (canales) dijelom pod zemljom a dijelom na lukovima dali ime okrugu Konavle
Страница №22
Rimska cesta kroz Epidaurum
Rimska cesta kroz Epidaurum
Страница №23
Strateški značaj Dubrovnika
Vrh stijene Laus/Raus, nepristupačan s morske strane, bio je sam po sebi dobro prirodno zaštićen, a kaštel, ako je i postojao, bio je predaleko da bi branio luku
Pustijerna, zbog niže razine mora, bila je površinom veća nego danas i izdignutija iz mora pa su uvjeti za život bili povoljni – sve to upućuje na postojanje naselja  i fortifikacija na Pustjerni
Također, zbog svog geografskog položaja Ragusa – Dubrovnik je bio ključna točka za kontrolu srednjodalmatinskih otoka ali i za osiguranje Otrantskih vrata i istočnosredozemnog pomorskog puta
Dubrovnik i njegova luka bili su sa širim područjem dobro povezani pomorskim ali i kopnenim karavanskim prometnicama, što je omogućila na ovom prostoru blaža konfiguracija terena; takve se prometnice nisu mogle razviti južno od Dubrovnika, sve do rijeke Bojane, jer konavoske i crnogorske obale su strme i nepristupačne i odvajaju more od zaleđa; prema sjeverozapadu, pak, za prolazak u unutrašnjost najpovoljnija je bila tek dolina rijeke Neretve
To potvrđuje grčki korijen imena grada – Ragusa (od laus, raus),kao i najnoviji arheološki nalazi u gradskoj luci
Strateški značaj Dubrovnika Vrh stijene Laus/Raus, nepristupačan s morske strane, bio je sam po sebi dobro prirodno zaštićen, a kaštel, ako je i postojao, bio je predaleko da bi branio luku Pustijerna, zbog niže razine mora, bila je površinom veća nego danas i izdignutija iz mora pa su uvjeti za život bili povoljni – sve to upućuje na postojanje naselja i fortifikacija na Pustjerni Također, zbog svog geografskog položaja Ragusa – Dubrovnik je bio ključna točka za kontrolu srednjodalmatinskih otoka ali i za osiguranje Otrantskih vrata i istočnosredozemnog pomorskog puta Dubrovnik i njegova luka bili su sa širim područjem dobro povezani pomorskim ali i kopnenim karavanskim prometnicama, što je omogućila na ovom prostoru blaža konfiguracija terena; takve se prometnice nisu mogle razviti južno od Dubrovnika, sve do rijeke Bojane, jer konavoske i crnogorske obale su strme i nepristupačne i odvajaju more od zaleđa; prema sjeverozapadu, pak, za prolazak u unutrašnjost najpovoljnija je bila tek dolina rijeke Neretve To potvrđuje grčki korijen imena grada – Ragusa (od laus, raus),kao i najnoviji arheološki nalazi u gradskoj luci
Страница №24
Arheološka istraživanja
U arheološkim istraživanjima  nakon potresa iz 1979. u blizini današnje  katedrale  pronađeni su ostaci zidova kaštela iz kasnoantičkog vremena (4/5..st.?), a u temeljima otkriveni su ostaci temelja trobrodne troapsidalne kasnoantičke bazilike, koja svojom veličinom ukazuje na postojanje crkvenog objekta (6-8.st.?)  
      Značajni dokazi o postojanju ranijeg urbano organiziranog života na ovim prostorima pronađeni su i u najnovijim arheološkim istraživanjima na Lokrumu, oko Katedrale, u luci i u Pustjerni..
Grčki novac iz 4-3. st. pr.Kr. pronađen prilikom arheoloških istraživanja ispod Katedrale i na Bunićevoj poljani
Ilirski novac iz 2.st.pr.Kr. Pronađen u arheološkim istraživanjima ispod Katedrale i na Bunićevoj poljani
Fragment rimske nadgrobne ploče iz 1.st., pronađen u Pustijerni – ploča je podignuta pripadniku VIII. dobrovoljačke kohorte, koja je stacionirana u Dalmaciji od početka 1. do kraja 3.st.
Fragmenti nadgrobnih rimskih ploča na Bunićevoj poljani (1-3.st.), u Biskupskoj palači (3.st.) i poviše Doma staraca Domus Christi
Rimski novac iz 1- 4.st. ispod Katedrale i Bunićeve poljane 
Ostaci kasnoantičkih amfora u Gradskoj luci, 4.st.
.
Arheološka istraživanja U arheološkim istraživanjima nakon potresa iz 1979. u blizini današnje katedrale pronađeni su ostaci zidova kaštela iz kasnoantičkog vremena (4/5..st.?), a u temeljima otkriveni su ostaci temelja trobrodne troapsidalne kasnoantičke bazilike, koja svojom veličinom ukazuje na postojanje crkvenog objekta (6-8.st.?) Značajni dokazi o postojanju ranijeg urbano organiziranog života na ovim prostorima pronađeni su i u najnovijim arheološkim istraživanjima na Lokrumu, oko Katedrale, u luci i u Pustjerni.. Grčki novac iz 4-3. st. pr.Kr. pronađen prilikom arheoloških istraživanja ispod Katedrale i na Bunićevoj poljani Ilirski novac iz 2.st.pr.Kr. Pronađen u arheološkim istraživanjima ispod Katedrale i na Bunićevoj poljani Fragment rimske nadgrobne ploče iz 1.st., pronađen u Pustijerni – ploča je podignuta pripadniku VIII. dobrovoljačke kohorte, koja je stacionirana u Dalmaciji od početka 1. do kraja 3.st. Fragmenti nadgrobnih rimskih ploča na Bunićevoj poljani (1-3.st.), u Biskupskoj palači (3.st.) i poviše Doma staraca Domus Christi Rimski novac iz 1- 4.st. ispod Katedrale i Bunićeve poljane Ostaci kasnoantičkih amfora u Gradskoj luci, 4.st. .
Страница №25
Pretpostavljeni kaštio na sv. Mariji
Pretpostavljeni kaštio na sv. Mariji
Страница №26
Prva tri seksterija prema dosadašnjim tvrdnjama
Prva tri seksterija prema dosadašnjim tvrdnjama
Страница №27
Dubrovnik u 6.st.- vjerojatniji razvitak grada - iz Pustijerne i luke, prema kaštelu na vrhu stijene
Dubrovnik u 6.st.- vjerojatniji razvitak grada - iz Pustijerne i luke, prema kaštelu na vrhu stijene
Страница №28
Razvitak grada kroz stoljeća
Razvitak grada kroz stoljeća
Страница №29
Pustijerna, kolijevka grada
Pustijerna, kolijevka grada
Страница №30
Kasnoantički stupovi u ulici Dante Alighierija
Kasnoantički stupovi u ulici Dante Alighierija
Страница №31
Ostaci ranokršćanske bazilike
Ostaci ranokršćanske bazilike
Страница №32
Dijelovi kasnosantičkih stupova od sijenita, danas bitve na gatu Ponte -Malome mulu
Dijelovi kasnosantičkih stupova od sijenita, danas bitve na gatu Ponte -Malome mulu
Страница №33
Dio kasnoantičkog stupa od sijenita na gatu Ponte
Dio kasnoantičkog stupa od sijenita na gatu Ponte
Страница №34
Информация вложена в изображении слайда
Страница №35
Информация вложена в изображении слайда
Страница №36
Ulomak ranokršćanskog pilastra, spolija u pročelju kuće, Ulica kneza Hrvaša br.10
Ulomak ranokršćanskog pilastra, spolija u pročelju kuće, Ulica kneza Hrvaša br.10
Страница №37
Kasnoantička  konzola, ugrađena kao spolija u pročelje kuće u Ulici kneza Hrvaša br.10
Kasnoantička konzola, ugrađena kao spolija u pročelje kuće u Ulici kneza Hrvaša br.10
Страница №38
Ulomak ranokršćanskog pilastra, Ulica Stjepana Gradića 1
Ulomak ranokršćanskog pilastra, Ulica Stjepana Gradića 1
Страница №39
Ranokršćanski kapitel
Ranokršćanski kapitel
Страница №40
Kaštel – uz luku ili na stijeni ?
Prema ovim arheološkim nalazima izvjesno je da je ishodišni seksterij –kolijevka grada -  bila Pustijerna, a ne seksterij Kaštio kako se još i danas tvrdi
Naime, podaci o postojanju vojne utvrde - kaštela na vrhu stijene Laus vezuju se samo uz legende i pisanje kasnijih kroničara ali ne i uz pouzdane arheološke podatke - na tom mjestu - ispod današnjeg samostana Sv.Marije - arheološka istraživanja nikad nisu provedena.
Uz vjerojatnu antičku luku organiziranu na mjestu današnjeg „porta“ zasigurno se vrlo rano razvilo naselje-trgovište koje je kao i pomorski prolaz između otoka Lokruma i obale branio kaštel izgrađen na mjestu današnje crkve sv.Bartola
Uz luku i na stijeni Raus/Lave svio se kasniji grad.
Kaštel – uz luku ili na stijeni ? Prema ovim arheološkim nalazima izvjesno je da je ishodišni seksterij –kolijevka grada - bila Pustijerna, a ne seksterij Kaštio kako se još i danas tvrdi Naime, podaci o postojanju vojne utvrde - kaštela na vrhu stijene Laus vezuju se samo uz legende i pisanje kasnijih kroničara ali ne i uz pouzdane arheološke podatke - na tom mjestu - ispod današnjeg samostana Sv.Marije - arheološka istraživanja nikad nisu provedena. Uz vjerojatnu antičku luku organiziranu na mjestu današnjeg „porta“ zasigurno se vrlo rano razvilo naselje-trgovište koje je kao i pomorski prolaz između otoka Lokruma i obale branio kaštel izgrađen na mjestu današnje crkve sv.Bartola Uz luku i na stijeni Raus/Lave svio se kasniji grad.
Страница №41
Kasnoantički zid ispod crkve sv.Bartula i ostaci predromaničke crkve sv.Kuzme i Damjana
Kasnoantički zid ispod crkve sv.Bartula i ostaci predromaničke crkve sv.Kuzme i Damjana
Страница №42
Krstionica i zid kasnoantičkog kaštela, danas ispod Bunićeve poljane
Krstionica i zid kasnoantičkog kaštela, danas ispod Bunićeve poljane
Страница №43
Ostaci temelja bizantske bazilike
Ostaci temelja bizantske bazilike
Страница №44
Apsida bizantske bazilike
Apsida bizantske bazilike
Страница №45
Ruševine crkve sv.Stjepana
Ruševine crkve sv.Stjepana
Страница №46
Ostaci romaničke crkve sv.Vlaha
Ostaci romaničke crkve sv.Vlaha
Страница №47
Информация вложена в изображении слайда
Страница №48
Mit-priča o nastanku grada
Na početku 7.st. (614.g.) na stjenoviti poluotok Laus /Raus  podno brda Brgat / Srđ sklonio se, to je već povijesno sasvim pouzdan podatak, dio ili cijelo stanovništvo obližnjeg Epidauruma (danas Cavtata – Cavtat od riječi civitas) porušenog i opljačkanog u rušilačkoj provali Avara i Slavena (među kojima je bilo i hrvatskih plemena); 
Strma stijena Laus/Lave/Raus s proširenim naseljem i plitki zaštićeni zaljev s lukom položenom između stijene na jugu i prisojnih obronaka brda Srđ (vis. 412 m) tada gusto obraslih hrastovom šumom -  dubravom na sjevernoj strani zaljeva, te razvedeni poluotok (danas Lapad) s još jednom sigurnom lukom udaljenom par kilometara zapadno od stijene (Gruška uvala) kao i obilje izvora pitke vode u neposrednom okružju (Zaton, Ombla, Mlini, Šumet…), bili su vrlo privlačno i poželjno stanište za život, 
Postupnim stapanjem u 7/8. st. ili nešto kasnije oformljeno je jedinstveno naselje nazvano Ragusa (grčki korijen naziva), a u 12.st. i slavenskim imenom Dubrovnik
Mit-priča o nastanku grada Na početku 7.st. (614.g.) na stjenoviti poluotok Laus /Raus podno brda Brgat / Srđ sklonio se, to je već povijesno sasvim pouzdan podatak, dio ili cijelo stanovništvo obližnjeg Epidauruma (danas Cavtata – Cavtat od riječi civitas) porušenog i opljačkanog u rušilačkoj provali Avara i Slavena (među kojima je bilo i hrvatskih plemena); Strma stijena Laus/Lave/Raus s proširenim naseljem i plitki zaštićeni zaljev s lukom položenom između stijene na jugu i prisojnih obronaka brda Srđ (vis. 412 m) tada gusto obraslih hrastovom šumom - dubravom na sjevernoj strani zaljeva, te razvedeni poluotok (danas Lapad) s još jednom sigurnom lukom udaljenom par kilometara zapadno od stijene (Gruška uvala) kao i obilje izvora pitke vode u neposrednom okružju (Zaton, Ombla, Mlini, Šumet…), bili su vrlo privlačno i poželjno stanište za život, Postupnim stapanjem u 7/8. st. ili nešto kasnije oformljeno je jedinstveno naselje nazvano Ragusa (grčki korijen naziva), a u 12.st. i slavenskim imenom Dubrovnik
Страница №49
Rast grada
Od 8.st. nadalje naselje Ragusa se gospodarski razvijalo nezaustavljivo prerastajući u grad. Šireći se na obližnje ozemlje sve kvalitetnije se utvrđivalo, najprije drvenim i suhozidnim fortifikacijama, a onda i zidovima građenim od kamena i vapna
Vrijeme je to i početka gradnje prvih gradskih predromaničkih crkvica  - Sv.Kuzme i Damjana (ispod crkve Sv.Bartola), Sv.Petra (u današnjoj muzičkoj školi), Sv.Stjepana i dr. od kojih će, uz kasnije pregradnje, neke preživjeti i do naših dana -  Sv.Nikola, Sv.Luka, crkva Preobraženja Kristova- Od Sigurate i dr.
Rast grada Od 8.st. nadalje naselje Ragusa se gospodarski razvijalo nezaustavljivo prerastajući u grad. Šireći se na obližnje ozemlje sve kvalitetnije se utvrđivalo, najprije drvenim i suhozidnim fortifikacijama, a onda i zidovima građenim od kamena i vapna Vrijeme je to i početka gradnje prvih gradskih predromaničkih crkvica - Sv.Kuzme i Damjana (ispod crkve Sv.Bartola), Sv.Petra (u današnjoj muzičkoj školi), Sv.Stjepana i dr. od kojih će, uz kasnije pregradnje, neke preživjeti i do naših dana - Sv.Nikola, Sv.Luka, crkva Preobraženja Kristova- Od Sigurate i dr.
Страница №50
Predromanički zabat oltarne pregrade, Muzej Dominikanskog samostana
Predromanički zabat oltarne pregrade, Muzej Dominikanskog samostana
Страница №51
Crkva Sv.Bartula, predromanički portal
Crkva Sv.Bartula, predromanički portal
Страница №52
Crkva Sv.Nikole, Prijeko
Crkva Sv.Nikole, Prijeko
Страница №53
Predromanički reljef iz crkve sv.Nikole, Prijeko
Predromanički reljef iz crkve sv.Nikole, Prijeko
Страница №54
Crkva sv. Luke
Crkva sv. Luke
Страница №55
Relikvije
Relikvije
Страница №56
Crkvica Preobraženja Kristova - “Sigurata”
Crkvica Sigurata na Prijekome spominje se u pisanim izvorima od kraja 12. st.
izraziti primjer dubrovačkog predromaničkog stila gradnje. 
Njezinoj trotravejnoj lađi s kupolicom u srednjem polju iz 11. st., nakon velikog potresa 1667. pridodane su dvije bočne lađe..
Crkvica Preobraženja Kristova - “Sigurata” Crkvica Sigurata na Prijekome spominje se u pisanim izvorima od kraja 12. st. izraziti primjer dubrovačkog predromaničkog stila gradnje. Njezinoj trotravejnoj lađi s kupolicom u srednjem polju iz 11. st., nakon velikog potresa 1667. pridodane su dvije bočne lađe..
Страница №57
Crkvica “Sigurata”
Crkvica “Sigurata”
Страница №58
Crkvica Sv.Mihajla, Ston
Crkvica Sv.Mihajla, Ston
Страница №59
Predromanika, crkva Sv.Mihajla, Ston
Predromanika, crkva Sv.Mihajla, Ston
Страница №60
Crkva Sv. Nikole na Koločepu
Crkva Sv. Nikole na Koločepu
Страница №61
Crkva Sv.Nikole, Koločep
Crkva Sv.Nikole, Koločep
Страница №62
Sv.Mihajlo, Koločep
Sv.Mihajlo, Koločep
Страница №63
Crkva Sv.Mihajla, Koločep, rekonstrukcija i usporedni tloris crkve(gore) s tlorisom crkve “Sigurate” (dole)
Crkva Sv.Mihajla, Koločep, rekonstrukcija i usporedni tloris crkve(gore) s tlorisom crkve “Sigurate” (dole)
Страница №64
Crkva Sv.Mihajla, Koločep, rekonstrukcija
Crkva Sv.Mihajla, Koločep, rekonstrukcija
Страница №65
Crkva Sv.Ivana, Šilovo selo, Šipan, prije obnove
Crkva Sv.Ivana, Šilovo selo, Šipan, prije obnove
Страница №66
Crkva Sv.Ivana, Šilovo selo, Šipan
Crkva Sv.Ivana, Šilovo selo, Šipan
Страница №67
Crkva Sv. Ivana, Šilovo selo, Šipan
Crkva Sv. Ivana, Šilovo selo, Šipan
Страница №68
Crkva Sv.Petra, Šipan
Crkva Sv.Petra, Šipan
Страница №69
Crkva Sv.Petra, Šipan
Crkva Sv.Petra, Šipan
Страница №70
Crkva Sv.Petra, Šipan
Crkva Sv.Petra, Šipan
Страница №71
Epidemija kuge
Sredinom 14.st. grad je već dobro utvrđen kamenim zidinama debljine tri lakta (1 lakat = 55 cm.) i nije se morao previše bojati neke oružane opsade
Međutim od jedne se pošasti nije bilo lako obraniti - od crne smrti - kuge -  koja je i u Dubrovniku kao i u mnogim srednjovjekovnim gradovima odnijela mnogo života; iako su se Dubrovčani rigoroznim zakonskim odredbama trudili što je moguće više suzbiti kužne bolesti epidemije su se povremeno javljale otežavajući život u gradu; tako je bilo i 1348.
Kao zavjetni dar za spas od crne smrti naručeno je u Paola Veneziana raskošno urešeno Raspeće  koje je 1352. postavljeno u tjemenu trijumfalnog luka u crkvi Dominikanskog samostana
Paolo Veneziano, talijanski slikar (oko 1333 – 1360.), najznačajniji je gotički slikar prve polovine 14.st. u Veneciji i Sredozemlju; draperiju je rješavao ornamentalnom modelacijom i u delikatnim bojama; asimiliravši bizantska slikarska iskustva Veneziano je ustaljene slikarske teme uspio oživiti duhom gotike i talijanskog trecenta

1377. u strahu od kužnih bolesti koje bi putujući trgovci mogli donijeti u grad, donesena je odluka o uspostavi karantene na otoku Mrkanu; svaki putnik i njegova roba morao je ostati u karanteni 40 dana kako bi se utvrdilo da li je zdrav ili nije; to je bila prva organizirana karantena u svijetu
Epidemija kuge Sredinom 14.st. grad je već dobro utvrđen kamenim zidinama debljine tri lakta (1 lakat = 55 cm.) i nije se morao previše bojati neke oružane opsade Međutim od jedne se pošasti nije bilo lako obraniti - od crne smrti - kuge - koja je i u Dubrovniku kao i u mnogim srednjovjekovnim gradovima odnijela mnogo života; iako su se Dubrovčani rigoroznim zakonskim odredbama trudili što je moguće više suzbiti kužne bolesti epidemije su se povremeno javljale otežavajući život u gradu; tako je bilo i 1348. Kao zavjetni dar za spas od crne smrti naručeno je u Paola Veneziana raskošno urešeno Raspeće koje je 1352. postavljeno u tjemenu trijumfalnog luka u crkvi Dominikanskog samostana Paolo Veneziano, talijanski slikar (oko 1333 – 1360.), najznačajniji je gotički slikar prve polovine 14.st. u Veneciji i Sredozemlju; draperiju je rješavao ornamentalnom modelacijom i u delikatnim bojama; asimiliravši bizantska slikarska iskustva Veneziano je ustaljene slikarske teme uspio oživiti duhom gotike i talijanskog trecenta 1377. u strahu od kužnih bolesti koje bi putujući trgovci mogli donijeti u grad, donesena je odluka o uspostavi karantene na otoku Mrkanu; svaki putnik i njegova roba morao je ostati u karanteni 40 dana kako bi se utvrdilo da li je zdrav ili nije; to je bila prva organizirana karantena u svijetu
Страница №72
Информация вложена в изображении слайда